Djelovanje prve hrvatske javne pučke knjižnice u Narodnom domu u Puli i njezino nasilno uništenje 14. srpnja 1920. bio je povod obilježavanju 100. obljetnica tog tragičnog događaja putem organizacije znanstveno-stručnoga skupa. Organizator skupa bila je Gradska knjižnica i čitaonica Pula, a suorganizator Istarsko povijesno društvo.
Javna pučka knjižnica započela je s djelovanjem 1909. godine u zgradi Narodnoga doma u Puli, sjecišta kulturnog, prosvjetnog i društvenog života istarskih Hrvata i Slovenaca početkom 20. stoljeća. Oblik djelovanja knjižnice imao je obilježja tadašnjih čitaonica i čitalačkih društava, ali i obilježja javnih knjižnica što se očitava u javnosti djelovanja, besplatnom pristupu, posudbi knjiga i organizaciji kulturnih priredbi. Djelovanje knjižnice u prvom je redu bilo usmjereno ka širenju pismenosti, hrvatske kulture i knjiga na hrvatskom jeziku. Povijesne okolnosti dovele su do najekstremnijeg oblika cenzure, lomače u kojoj su s 13. na 14. srpnja 1920. u potpunosti nestali cjelokupni knjižnični fond i dokumentacija knjižnice. Stradanje knjiga u Puli smatra se jednom od prvih fašističkih lomača knjiga u Europi. Nakon uništenja pulske javne pučke knjižnice uslijedio je gotovo tridesetogodišnji prekid djelovanja svih hrvatskih čitaonica i knjižnica na području Istre.
nica i čitaonica Pula, Državni arhiv u Pazinu, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Pula i Istarsko povijesno društvo.